Budimpešta: Reformski paket predstavljen kao uspješna praksa jugoistočne Evrope

0
535

U Budimpešti se ove sedmice održava redovna godišnja direktorska i ekspertska konferencija Centra javnih službi zapošljavanja Jugoistočne Evrope (CPESSEC), u čijem radu aktivno sudjeluje i Agencija za rad i zapošljavanje BiH kao članica CPESSEC-a.

U cilju razmjene ideja, dobrih praksi i informacija, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Muamer Bandić, je održao prezentaciju na temu: „Metode praćenja efikasnosti rada u službama za zapošljavanje u BiH“.

Složena upravna struktura BiH uslovljava i složenu strukturu javnih službi zapošljavanja što se reflektuje na domaće tržište rada. Zbog toga je, ističe direktor Bandić, ključna koordinirajuća uloga Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Upravo ovakva uloga Agencije omogućila je da se mnogi međunarodni projekti posvećeni reformama na tržištu rada provode u BiH, te da se u sklopu njih reformira rad javnih službi zapošljavanja.

Jedan od takvih projekata je i Projekat zapošljavanja mladih YEP koji podržava Vlada Švicarske, kojeg je direktor Bandić tokom svoje prezentacije, naveo kao model uspješne prakse reforme službi zapošljavanja.

Prema riječima direktora Bandića, danas u BiH 934 osobe rade u službama zapošljavanja, od čega svaka druga ima kontakt sa nezaposlenim osobama i poslodavcima. Zbog velikog broja nezaposlenih osoba na evidencijama proizilazi da jedan savjetodavac mora raditi sa 1100 osoba. Upravo u tom segmentu, naglašava direktor Bandić, je fokus reformi koje već daju rezultate.

U BiH je uspostavljena mreža od 29 Klubova za traženje posla (eng. Job club) čime je usluga javnih službi zapošljavanja približena građanima. Zahvaljujući klubovima 7.098 osoba je povećalo svoju zapošljivost na tržištu rada, a do sada je njih 3.090 od ovog broja, pronašlo zaposlenje.

S druge strane aktivnosti Agencije za rad i zapošljavanje BiH s poslodavcima u SR Njemačkoj i Sloveniji, primjer su pozitivne prakse u spajanju poslodavac sa nezaposlenim osobama. Putem aktivnosti sa poslodavcima u Njemačkoj i Sloveniji, u posljednjih 5 godina, u ovim državama je izdato 20.500 radnih dozvola za naše građane, a ključnu ulogu u ovom procesu imao je konstantan monitoring efikasnosti rada službenika, što je vodilo konstantnom povećanju broja posredovanja. Ova praksa se nastoji prenijeti i na domaće tržište rada, nadležnim službama za zapošljavanje. Da se u tome uspjeva govori i podatak da konstantno raste broj osoba koje su zaposlene sa evidencija nezaposlenih osoba. Dok se ta brojka tokom ekonomske krize kretala od 70.000 do 80.000, u prošloj godini smo imali brojku od 132.191, a u prvih devet mjeseci ove godine već smo dostigli brojku od 108.536 osoba.

Na kraju direktor Bandić je naveo koji su to koraci koje treba još izvršiti kako bi se kompletirao reformski proces, a najznačajniji su svakako razdvajanje aktivnih tražioca posla od neaktivnih, razgraničiti evidencione poslove od savjetodavnih u javnim službama zapošljavanja, modernizirati prostore i IT alate u radu sa nezaposlenim osobama, te uvesti sistem ocjenjivanja rada prema učincima.

Preuzeto sa: http://www.arz.gov.ba 

PODIJELI