Nije problem odlazak mladih u Njemačku, već odlazak u ratna područja

0
451

Posljednjih nekoliko dana regruteri američke kompanije Fluor boravili su u hotelu Mellain u Tuzli gdje su prema nezvaničnim saznanjima naših dopisnika obavljali unaprijed dogovorene intervjue sa kandidatima koji su aplicirali za poslove na Bliskom istoku.

Nedavno je NATO objavio kako sprema na misiju u Afganistan da pošalje novih 3.000 vojnika. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u početkom mjeseca kako će broj vojnika saveznica i partnera u Afganistanu biti povećan sa 13.000 na 16.000. On je u štabu Saveza govorio nakon zasjedanja Sjevernoatlantskog vijeća, održanog na nivou ministara odbrane, uz prisustvo partnera iz NATO-ve misije “Odlučna podrška”. “Iako je situacija u Afganistanu i dalje teška, afganistanske snage bilježe napredak”, rekao je Stoltenberg. Poručio je kako je NATO odlučan u nastavku podržavanja podrške afganistanskim snagama sigurnosti. NATO snagama će  logistička podrška biti usposlenici kompanije poput Fluora za koju godinama unazad radi i veliki broj bh. državljana, pa se sa tim razvojem događaja vezuju posljednje aktivnosti u Tuzli.

U vezi s tim na internet stranici američke kompanije Fluor objavljene su različite pozicije za posao u Afganistanu. Traže se logističari, zaštitari, električari, vozači kamiona, vatrogasci, pomoćni radnik u kuhinji i mnoge druge pozicije. 

Zavisno od pozicije godišnje plate prema informacijama s kojim raspolažemo kreću se u rasponu od 45.000 do 70.000 dolara, što je svakako u našim uslovima više nego primamljiva svota. 

Važno je znati da je za vrijeme rata u Afganistanu, u poslednjih 16 godina, koliko on traje, nastradalo je prema procjenama preko 21.500 američkih, evropskih i vojnika iz afganistanskih trupa (ne računajući između 25.000 i 40.000 ubijenih Talibana), kao i 31.200 nedužnih civila, a direktna posledica je procvat proizvodnje heroina, SAD potrošile su oko 6 triliona dolara. Ono što je planirano kao brzopotezno savladavanje Talibana, pretvorilo se u krvavi, beskrajni gerilski rat, koji traje i dan danas, a u koji se trenutno regrutuju i mladi iz BiH kao logistička podrška.

NVO Unija za održivi povratak je prema terenskim ispitivanjima saopštila da je samo od početka ove godine 35 hiljada ljudi otišlo iz BiH. Prema podacima, ljudi jednako odlaze iz oba bh. entiteta i Brčko Distrikta. Zbog loše ekonomske i političke situacije, besperspektivnosti, odlaze ljudi različite životne dobi i obrazovanja, pojedinci i cijele porodice. U legalnbim migracijama prednjače medicniski radnici prema Njemačkoj. Odlazak medicinskih radnika iz BiH u Njemačku jeste veliki problem u smislu organizacije zdravstvenog sistema, ipak u toj transakciji mladi imaju šta da nauče, od čega država može imati koristi u srednjem i dugom roku. Sa druge strane odlazak mladih u ratne zone je rizik koji Bosna i Hercegovina ne bi trebala biti spremna za prihvatiti jer nosi višestruke negativne posljedice, prije svega po sigurnost tih mladih ljudi. To je najveći rizik nereformisanog sistema zapošljavanja i ekonomije, te neefikasnih programa zapošljavanja. Svaka mlada osoba mora u roku od 6 mjeseci od završetka škole dobiti mogućnost da volontira, stažira, radi ili nastavi obrazovanje, kako defniše i Garancija za mlade. 

PODIJELI