Prema nedavno objavljenoj studiji, jednostavan neinvazivni pregled očiju može pomoći da se predvidi rizik od srčanog udara kada se kombinuje sa drugim informacijama.
Istraživači su otkrili da im je kombinovanje informacija o obrascu krvnih sudova u mrežnjači s tradicionalnim kliničkim faktorima omogućilo da bolje identifikuju rizik od srčanog udara kod ispitanika, u poređenju s utvrđenim modelima koji su uključivali samo demografske podatke.
U sažetku, koji će biti predstavljen na godišnjoj konferenciji Evropskog društva za ljudsku genetiku u Beču, detaljno je obrazloženo kako su korišćeni podaci iz britanske Biobanke, koja sadrži 500.000 medicinskih i životnih zapisa, kako bi izračunali fraktalnu dimenziju (odnos koji obezbjeđuje statistički indeks kompleksnosti u poređenju kako se detalj u obrascu mijenja sa skalom na kojoj se mjeri).
Zatim su napravili model u kome su to kombinovali s faktorima kao što su starost, pol, sistolni krvni pritisak, indeks tjelesne mase i pušački status, proučavajući ljude u bazi podataka koji su doživjeli infarkt miokarda i kod kojih su imali snimke mrežnjače.
“Otkrili smo da je naš model bio u stanju da bolje klasifikuje učesnike s niskim ili visokim rizikom od infarkta miokarda iz Biobanke u poređenju s već postojećim modelima koji uključuju samo demografske podatke. Rezultati su bili još precizniji kada dodamo i rezultate vezane za genetske predispozicije”, naglašava Ana Vilaplana-Velasko, doktorand na Univerzitetu u Edimburgu i autorka izvještaja.
Istraživači navode da je njihova analiza otkrila da postoji zajednička genetska osnova između fraktalne dimenzije i infarkta miokarda.
Prosječna starost pacijenata koji su doživjeli srčani udar je 60 godina, a istraživači su otkrili da je njihov model postigao najbolje prediktivne performanse više od pet godina prije nego što je došlo do srčanog udara. Nadaju se da će u budućnosti jednostavno ispitivanje mrežnjače moći da pruži dovoljno informacija za identifikaciju ljudi koji su u riziku.
“Izračunavanje individualnog rizika od infarkta miokarda kod osoba starijih od 50 godina bi omogućilo ljekarima da predlože mjere koje bi smanjile ovaj rizik, kao što je ostavljanje pušenja, kontrola holesterola i krvnog pritiska”, dodaje Vilaplana-Velasko.
Istraživači vjeruju da svaki zdravstveni rizik ostavlja jedinstven profil varijacija u mrežnjači te da bi njihovi nalazi mogli biti korisni u identifikaciji sklonosti i ka drugim bolestima.
Istraživači će nastaviti s analizama kako bi ustanovili da li postoje polne razlike kako bi se dobila bolja klasifikacija rizika.
Profesor ser Nileš Samani, direktor Britanske fondacije za srce, smatra da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se dokazalo da pregled mrežnjače daje prednosti u predviđanju rizika od infarkta miokarda, piše RTS.
“Takođe će biti potreban rad na razumjevanju izvodljivosti ovog pristupa i utvrđivanju kako najbolje da se ova skeniranja ugrade u rutinsku kliničku praksu”.
Dr Džejms Ver, kardiolog, profesor genetike na Imperijal koledžu u Londonu i istraživač Savjeta za medicinska istraživanja, upozorio je da istraživanje nije recenzirano i da izvještaj sadrži ograničene rezultate, ali je dodao:
“Dobro je poznato da je mrežnjača pruža jedinstvenu priliku za direktnu vizualizaciju krvnih sudova i procjenu vaskularnog zdravlja. Ovakvi pristupi koji koriste kompjuterski vid i/ili mašinsko učenje za otkrivanje suptilnih vaskularnih karakteristika koje predviđaju buduće zdravlje srca izgledaju obećavajuće.”