Otkud nam 8 sati radnog vremena?

-

Prošle godine Švedska je proslavila novi milenijum velikom inovacijom: radni dan koji traje 6 sati. San pod nazivom „od 9 do 3“.

Međutim u svijetu je i dalje aktuelna model rada od 8 sati stoga se postavlja pitanje otkud nam 8 sati radnog vremena?

Prava idila

I još bolje: većina kompanija dozvoljava fleksibilnost u okviru određenog perioda tokom dana. Zamislite – ustanete ujutru, prošetate psa, doručkujete, odete na bazen, na primjer. Ili jednostavno odspavate duže.

Onda odete svježi na posao i taman kad pomislite da je sva koncentracija prohujala s vihorom, pogledate na sat – i to je to! Možete napolje. Ne znam da li je to globalni fenomen, ali u kancelarijama u kojima sam ja boravila period od 3 do 5 je uvijek najkritičniji – sva ta namrštena lica i kucanje koje polako prerasta u udaranje po tastaturi. Ali nekada davno – tačnije, prije cijelog vijeka, osmosatno radno vrijeme je bilo luksuz i ideja koja je u umu tadašnjeg radnika promijenila sve.

Bitka je bila duga i teška

Bila je 1817. godina. Sa svojim jadnim platama, ljudi su mahom radili dokle god ih noge drže kako i priuštili sebi osnovna sredstva za preživljavanje – hljeb i krov nad glavom. Već dugo se radilo od izlaska do zalaska sunca, šest dana u sedmici. Onda se pojavio jedan čovjek koji se usudio da predloži nevjerovatno: radni dan skraćen sa 17 na 10 radnih sati, uključujući dva sata pauze za doručak i ručak. Njegovo ime je bilo Robert Oven, koga će kasnije Marks i Engels svrstati u red utopijskih socijalista.

otkud nam 8 sati radnog vremena?

Rat za dan, međutim, nije išao glatko. Naviknuti na maskirani feudalni sistem, vlasnici fabrika i drugi poslodavci se nisu dali tek tako. Oven nije odustajao, dodavši na svoju listu još zahtjeva:

  • zabrana rada za djecu mlađu od 10 godina
  • organizacija dječjih vrtića i osnovnih škola za građanstvo
  • humanizacija radničkih naselja
  • osnivanje proizvodnih zadruga.

Iste godine oven je pokrenuo kampanju pod sljedećim sloganom:

“8 sati rada, 8 sati rekreacije, 8 sati sna!”

Ovako drastična ideja je, razumije se, naišla na otpor ali i na simpatije mnogih. Iako nije odmah sprovedena u djelo, mnogi su se pridružili pokretu i tako naveli brojne poslodavce da ipak donekle poboljšaju uslove rada svojim zaposlenima. Godine 1847. većina je prihvatila pravilo koje je zabranjivalo rad duži od 10 sati ženama i djeci. Moralo je da prođe još 40 godina kako bi britanski Trades Union Congress prihvatio kranju viziju osmosatnog rada, i to pod pritiskom “Osmosatne lige” na čijem čelu je stajao Tomas Man, još jedan britanac i borac u Industrijskoj revoluciji, omogućujući Ovenovoj viziji da živi.

Narod je pobijedio

S druge strane okeana događala se ista stvar: Prva prvomajska parada održala se 1886. godine, kada je oko 350 hiljada radnika izašlo na ulice protestvujući i zahtijevajući osmosatni radni dan. I pobijedili su. Djelimično. Fabrike su polako počele da prihvataju nove uslove i prilagođavaju se zahtjevima. Međutim, izrabljivanje naroda je i dalje bilo legalno i tek će XX vijek sa riječi prenijeti ova pravila i zaštitu radnika na papir.

otkud nam 8 sati radnog vremena?

Prvi iskorak napravila je kompanija Ford Motor, koja nije samo standardizovala osmosatno radno vrijeme, već je i udvostručila dnevnice. Produktivnost i posvećenost radnika je porasla toliko da se u roku od nekoliko godina godišnji profit kompanije također udvostručio. Primjer je oživio, a ostalo je historija. Mnoge firme su počele da slijede Fordov model.

Više od vijeka nakon prve Ovenove inicijative – tačnije, 120 godina kasnije, osmosatno radno vrijeme je standardizirano u zapadnom svetu. Radna sedmica sada zvanično broji 40 sati, a prekovremen rad se dodatno naplaćuje (bar tako kažu). Velika pobjeda.

Međutim – od tog trenutka je prošao cio vijek, a mi smo i dalje na istom, iako se tehnologija razvila do te granice da proizvodnja danas i krajem XIX vijeka nema nijednu drugu sličnost. Šta nam to govori? Švedska je ponudila odgovor. Sad nam samo treba jedan utopista koji će ga prenijeti dalje.

How useful was this post?

Click on a star to rate it!

Average rating / 5. Vote count:

No votes so far! Be the first to rate this post.

As you found this post useful...

Follow us on social media!

We are sorry that this post was not useful for you!

Let us improve this post!

Tell us how we can improve this post?

Mirko
Mirkohttps://tnt.ba
Mirko je autor mnogih članaka na yep.ba portalu za mlade. Iskusni je "digitalni" poduzetnik pa njegove savjete vrijedi pročitati

MOŽDA TE ZANIMA