Svaki poljoprivredni inženjer u RS mlađi od 40 godina ima podsticaj od 20.000 KM za pokretanja vlastite poljoprivredne proizvodnje, ali veoma mali broj njih se odlučuje da iskoristi ovu mogućnost i postane “sam svoj gazda”.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u 2013. tri agronoma su podnijela zahtjev za ova podsticajna sredstva, i svima su odobrena. Prošle godine zahtjev su podnijela četiri poljoprivredna inženjera, kojima su sredstva takođe odobrena.
“Prošle godine odobreni su zahtjevi agronoma koji se odnose na projekte u oblasti stočarske i plasteničke proizvodnje, povrća, te na voćarsku proizvodnju”, precizirala je Aleksandra Gavrić-Rožić, službenik za odnose sa javnošću resornog ministarstva.
Ona je dodala da su podnosioci zahtjeva obavezni da dostave dokaz o vlasništvu nad zemljištem ili ugovor o korišćenju zemljišta.
Radmila Jadić-Milovanović (30), poljoprivredni inženjer iz Dervente, istakla je da je uz pomoć ovih podsticaja 2013. godine pokrenula plasteničku proizvodnju paradajza, paprika i krastavaca.
“Dosta kolega kontaktiralo me ove godine kako bih im prenijela svoja iskustva kad je u pitanju apliciranje za sredstva resornog ministarstva”, istakla je Jadić-Milovanovićeva, te podsjetila mlade agronome da i ove godine mogu da apliciraju za ova sredstva kod Ministarstva i to do kraja maja.
Ona je istakla da je zasad zadovoljna proizvodnjom i da može da se zaradi.
Pored plasteničke proizvodnje povrća, ova mlada žena se sa porodicom bavi i proizvodnjom meda i voća.
Aleksandar Mijatović, mladi agronom iz Laktaša, podsticajnim sredstvima od resornog ministarstva 2013. pokrenuo je uzgoj ovaca.
“Ova sredstva su veoma korisna i pomogla su mi da pokrenem svoj posao, ali činjenica je da je to samo petina sredstava koje sam morao uložiti kako bih razvio posao, tako da je to, ipak, rizik”, rekao je Mijatović za naš list.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, istakao je da se na ovaj način godišnje u prosjeku može zaposliti oko 30 agronoma, ali to se, nažalost, ne dešava.
“Svi koji se domognu diplome bi da sjede u Vladi RS, a prava rijetkost su ovi hrabri i vrijedni koji se odluče za njivu ili štalu”, istakao je Usorac.
On je kazao da se za 20.000 KM može kupiti jedan solidan plastenik, sadnice za hektar voća. U ovom udruženju navode da je za uzgoj pilića potrebno 2.000 kvadrata površine u selu, što košta između 500 i 600 KM.
Usorac je dodao da na ova uložena sredstva od 20.000 KM mladi agronom ima pravo na dodatnih 40 odsto podsticaja, što je dodatnih 8.000 KM, te druge beneficije koje se odnose i na kreditna sredstva.
U Udruženju poljoprivrednika RS navode da problem u poljoprivredi, kao i kod drugih proizvođača, predstavlja borba za tržište.
“Ta borba jeste teška. Ali kada bi 100 mladih agronoma, poljoprivrednika, stalo pred institucije ove države sa zahtjevima zaštite domaće proizvodnje, sigurno bi bilo rezultata. Ako očekuju da će se neko drugi za njih izboriti, bolje je da odustanu od bilo kakve proizvodnje”, istakao je Usorac.
Magistar prava u Hrvatskoj uzgaja ovce
Prije nekoliko dana veliku pažnju javnosti u regionu privukla je priča o Snježani Anokić-Rogalo, magistru prava, koja odlično govori italijanski, a koja sa suprugom Dragom posljednjih godina za život zarađuje uzgojem ovaca na farmi u Dobrogošću. Oni imaju 27 hektara zemlje, na kojoj pase oko 300 ovaca i jagnjadi. Problema s prodajom nemaju.
(nezavisne.com)