Iz srca Semberije dolazi najukusniji kupus. Od davnih vremena je poznato da je upravo kupus zaštitni znak Semberije, a sarma, kažu, najbolja od bijeljinskog kupusa. Ovo povrće je veoma specifično zbog velike količine celuloze i šećera i osim što je kupus ukusno povrće, u svježem stanju, jako je dobar i za kiseljenje.
Komercijalno poljoprivredno gazdinstvo “Nikola Stajić” iz Velike Obarske kraj Bijeljine, bavi se primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, preradom i pakovanjem kupusa, te proizvodnim i demonstracionim ogledima i uslužnim pakovanjem. Njegov vlasnik Nikola Stajić ponosan je na svoje porijeklo i tradiciju ovog kraja.
“Rođen sam i odrastao u Semberiji, nama je kupus urođen (smijeh). On je centar poljoprivredne proizvodnje. Od najranijih sjećanja iz djetinjstva, moja porodica se bavi poljoprivredom i sadi različite kulture i kada sam birao fakultet, definitivno je odluka pala na poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, gdje sam završio zaštitu bilja. Nakon studija, dvije godine sam radio posao za koji sam se školovao i koji volim, ali sam skupljao novac i čekao priliku da uložim u svoju vlastitu proizvodnju. Sada, nakon dvije godine aktivnog rada i razvijanja posla, narednu godinu očekujem da radimo i proizvodimo u punom kapacitetu”, počinje svoju “kupusarsku” priču Nikola.
“Trenutno radimo kiseli kupus – glavicu, ribanac i list. Imamo specifičan način proizvodnje. Od samog početka, prihrane i ishrane biljke, koristimo najnovije tehnologije. Prerađujemo isključivo našu sirovinu, kupus koji raste na našim njivama. Naš kupus “Iz srca Semberije” je najukusniji jer smo prethodne dvije godine testirali 30-tak sorti kupusa, sve smo ih sami uzgojili i ukiselili i dali testnoj grupi ljudi, koji su imali zadatak da odaberu najbolji i najukusniji. Tako smo odabrali dvije vrste kupusa, koje nam odgovaraju i okusu i izgledu.”
Porodica Stajić broji dvoje penzionera i četvero aktivnih članova koji proizvode kupus. Osim njih u zavisnosti od potrebe, angažovano je od tri do deset sezonskih radnika.
“Posvađamo se tri puta dnevno (smijeh), ali svi u porodici pomažemo i radimo kako bi ovaj posao bio uspješan. Dobro se nadopunjavamo međusobno i ne bih mogao izdvojiti sebe ni u jednom segmentu posla, a da u tome nije učestvovao neko iz porodice.”
Kupus “Iz srca Semberije” se može naći na policama marketa u Sarajevu, Zenici, Banjaluci, ali i u manjim gradovima Bosne i Hercegovine. Nikola se nada da će postepeno, s godinama, dospjeti do svih prodavnica u našoj državi.
“Najviše me motiviše to što radim ono što volim. Posao nije monoton jer uvijek ima novih izazova i ljudi koje upoznajem. Nekada ima i problema koji me na trenutke obeshrabre, ali najbolji dio ovoga posla je što nemam nikoga da mi naređuje šta da radim i kako da radim. To je sloboda, da radite najbolje kako znate i sve što dobro uradite – dobro je, a sve što loše uradite, nemate koga drugog da krivite osim sebe. To je prednost vlastite firme.”
Od početne ideje pa sve do danas, Nikola je naučio mnogo. Osim tradicionalnog vođenja posla, prošao je edukacije o preduzetništvu i dobio drugačiju perspektivu. Na ovom putu naročito mu je, kako kaže, pomogao YEP Inkubator poslovnih ideja. Postao je svjestan toga da mu znanja nikada neće biti dosta i da treba čitav život da uči, kako bi posao mogao da raste.
“Za narednu sezonu planiramo pakovanja rasola. Već smo razvili proizvodnju i u fazi smo pronalaska tržišta. Nadamo se da ćemo uvesti preradu nekog drugog voća ili povrća, kako bismo u naredne dvije do tri godine zaposlili bar tri stalna radnika. Planiramo razvijati proizvodnu ajvara od pečenih paprika i džemove i pekmeze.”
Iako je ponekad teško biti “sam svoj gazda”, Nikola smatra da ne treba odustajati.
„Mladim ljudima želim da poručim da će uvijek biti prepreka. Poraza će sigurno biti. Ono što je važno – morate imati dobru ekipu. Morate imati obimno znanje o svom poslu i mnogo toga da uložite. Morate da tražite pomoć sa svih strana i ne treba da vas bude sramota da tražite pomoć ili da nešto novo naučite. I ako to sve uradite, potrebno je da imate sreće. Sreća je veliki faktor u bilo kom poslu. Sigurno će biti i razmišljanja kako je bolje raditi za neku platu nego za sebe, jer to je nešto sigurno. Ne postoji ništa sigurno. Kada radite za drugoga, samo ne vidite oluju koja dolazi. I mi smo imali i uspona i velikih problema i htjeli smo da odustanemo nekoliko puta, ali ono što je bitno jeste da učite iz grešaka i jednostavno – borite se, grabite i idete naprijed”.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP) koji podržava Vlada Švicarske u partnerstvu sa više od 30 lokalnih zajednica (općine, gradovi i kantoni) razvio je program za razvoj poslovnih poduhvata pod nazivom YEP inkubator poslovnih ideja. U okviru YEP inkubatora poslovnih ideja je samo u 2018.godini pokrenuto preko 100 biznisa. Podršku mladim preduzetnicima nastavlja Investicijska fondacija IMPAKT.