Kada je riječ o ponašanju ljudi na poslu, riječ koja predstavlja ideal kome bi bilo potrebno težiti je – profesionalnost. Ona, najjednostavnije rečeno, predstavlja ponašanje prilagođeno poslovnom kontekstu, usmjereno na obavljanje posla i usklađeno s pravilima i ciljevima firme.
Prijateljstva i veze na radnom mjestu često su taboo tema, međutim zašto je to tako i da li je moguće kreirati okruženje u kojem prijateljstvo i veza neće uticati na produktivnost u poslu saznajemo danas.
Koliku ulogu ima profesionalnost
Profesionalnost, dalje, podrazumijeva da se na poslu ne bavimo privatnim stvarima i sve ono što inače radimo u svoje slobodno vrijeme ostavimo po strani. Međutim, isti ti ljudi, koji rade, surađuju i čine tim jedne firme, su na prvom mjestu najprije ljudi, pa tek onda profesionalci. To znači da im ponekad može biti veoma teško da „isključe“ svoja osjećanja, ustaljena ponašanja, navike, želje i stavove kada su na radnom mjestu.
Kad se svemu tome doda činjenica da ljudi na poslu provode oko trećinu cjelokupnog dana (ili, još slikovitije, polovinu svog budnog stanja u toku dana), onda postaje jasno da se, s vremena na vrijeme, granica između profesionalnog i neprofesionalnog može pomjeriti, pa i izgubiti iz vida.
Ljude čini ljudima, između ostalog, upravo sposobnost međusobnog povezivanja, a kada se u obzir uzme vrijeme koje provode zajedno – kao kolege – onda nije iznenađujuće što se upravo na poslu rađaju prijateljstva, ali i veze (romantične i/ili seksualne, odnosno veze koje uključuju emotivnu i/ili seksualnu komponentu).
Mnoge kompanije u svojim pravilnicima, bili oni pisani ili nepisani, formalni ili neformalni, definišu šta je prihvatljivo ponašanje koje se zahtjeva od zaposlenih. I u takvim pravilnicima često se izražava stav same firme o prijateljstvima i vezama među zaposlenima.
Problem ili prednost?
Odgovor možda nije tako jednostavan. Istraživanja koja su se bavila prijateljstvima na radnom mjestu pokazala su da ona imaju svoje pozitivne i negativne strane. Pozitivne su te što između prijatelja-saradnika postoje razvijenija pozitivna osjećanja prema samoj firmi, zadovoljniji su poslom, produktivniji, predaniji i usmjereniji ciljevima. Njihova negativna strana je ta što, ako dođe do svađi ili prekida prijateljstva, može doći i do zavisti, pojave glasina, međusobnog takmičenja i/ili sabotiranja i odvlačenja pažnje od samog posla.
Kada je riječ o vezama, one obično imaju (dok traju) pozitivan utjecaj na one koji ih formiraju – motivisaniji su, produktivniji i otporniji na stres. Ali, istovremeno mogu kreirati osjećaj nelagode kod ostalih članova tima. U slučaju prekida takve veze, potrebna je ogromna količina profesionalnosti da ona ne utiče na radnu atmosferu i to je zapravo ono što brine najveći broj poslodavaca i menadžera.
Ljubavne veze, dakle, mogu da postanu problem onda kada njihovi sudionici posao, odnosno radno vrijeme i firmu, doživljavaju kao mjesto na kom mogu da se bave i svojim odnosom. Isto tako, ako takav odnos utiče na njihovo ponašanje, ali i na ostatak tima, onda postaje jasno zašto one mogu biti potencijalni problem i nešto što ozbiljno uzdrmava pomenuti pojam i ideal profesionalnosti.
Kako postupiti?
Na samom poslodavcu je da reguliše kako će pristupati ovakvim, inače sasvim prirodnim i normalnim relacijama među ljudima, to jest svojim zaposlenima.
Istini za volju, ne možete zaista uticati na to hoće li se među vašim zaposlenima javiti osjećanja – prijateljska ili bilo kakva druga. Ali, ono što možete učiniti jeste na neki način definisati kodeks ponašanja na radnom mjestu. I onda ih uputiti na taj kodeks svaki put kada primijetite da bi mogao biti narušen.
Zabranjivati određene stvari kao što su prijateljstvo ne čini se dobrom idejom, pošto ne možete ljudima zabraniti da se druže. Ako to čine van svog radnog vremena, onda to više nije vaš problem. Isto važi i za veze, pa zato mnogi koji se nađu njihovim sudionicima odluče da vezu drže u tajnosti.
Ali, ako ovakvi odnosi na bilo koji način negativno utiču na atmosferu i odnose unutar tima, onda njihove aktere možete usmjeriti na pomenuti kodeks – skup pisanih ili nepisanih pravila o tome koja ponašanja su na radnom mjestu poželjna i prihvatljiva, a koja ne.
Ako imate potrebu da kontrolišete šta je to što vaši zaposleni osjećaju i čine u vezi s tim osjećanjima, može se pojaviti problem, jer takve stvari i nisu unutar vašeg polja djelovanja (dok god im je poprište izvan radnog mjesta). Isto tako, ako se miran dan u kancelariji pretvori u razmiricu između zavađenih prijatelja ili ljubavnika/partnera, onda to i te kako postaje i vaš problem.
Tada im možete predočiti pravila o kojima je već bilo riječi, te im dati šansu da vam pokažu kako njihovi odnosi ne moraju da se prenose i na kancelariju. Ako ni to ne bude dovoljno, uvijek postoje i krajnje opcije, koje zaposlenima treba predočiti mnogo prije nego što se problem rasplamsa do mere koja zahtjeva njihovu primjenu.