Analiza primjene Zakona o radu Republike Srpske

0
144

Sindikalci smatraju da RS treba što prije da donese novi zakon o radu, dok poslodavci poručuju da od toga nema ništa i da trenutno imaju preča posla poput utvrđivanja minimalne plate za narednu godinu i rješavanja problema sa manjkom kvalifikovane radne snage na tržištu.Potpuno suprotstavljeni stavovi o Zakonu o radu epilog su niza javnih rasprava o njegovim dobrim i lošima stranama obavljenih širom Srpske, a posljednja je održana u petak u zgradi Vlade RS. U Vladi kao trećem članu Ekonomsko-socijalnog savjeta u petak se nisu izjašnjavali o stavovima sindikalaca i poslodavaca i efektima koje je donio novi zakon.Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kazala je da se pokazalo da su bili apsolutno u pravu kada su govorili da treba usvojiti novi zakon o radu.

“Analiza primjene Zakona o radu pokazala je da zakon nije dobar i da mora biti mijenjan, a situacija nije daleko od toga ni da se ide na donošenje novog zakona o radu. Analiza je trebalo da bude urađena na starom zakonu i da je to učinjeno prije donošenja novog imali bismo sada drugu priču. Rezime Saveza sindikata, nakon sprovedenih rasprava, je da Zakon o radu mora jasno definisati pitanje kolektivnog pregovaranja. Kolektivni ugovor ne može biti izjednačen sa pravilnikom o radu. Sva ostala prava radnika moraju biti definisana precizno u skladu s konvencijama i praksom u okruženju. Pitanje otpuštanja i zasnivanja radnog odnosa je oblast koja takođe mora biti precizirana” – naglasila je Mišićeva i dodala da je poslije javnih rasprava idući korak na Ekonomsko-socijalnom savjetu RS da imenuje ekspertsku radnu grupu koja će sve analizirati.

Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić rekao je da trenutno radni odnosi nisu u fokusu i da poslovna zajednica ima druge prioritete.

“Problemi u vezi sa tržištem rada i loši demografski uticaji na pad ponude radne snage su za nas, u ovom trenutku, veći prioriteti. U svakom slučaju, stojimo na raspolaganju za dalje diskusije i unapređenje radnog zakonodavstva” – istakao je Aćić.

On smatra da u skorije vrijeme neće doći do izmjena i dopuna Zakona o radu.

“Izmjene nisu planirane ni programom rada Vlade i Narodne skupštine RS. Očekujem da o tome bude riječi krajem 2018. ili početkom 2019. godine” – rekao je Aćić.

Poslodavci su se osim analizom primjene Zakona o radu bavili i pitanjem najniže plate i formiranjem liste prijedloga koje će uputiti Vladi kako bi ih uvrstila u program ekonomskih reformi za period 2018-2021. godina.

“Ekonomski pokazatelji ne opravdavaju da najniža plata bude povećana sa 395 na 405 maraka. To ne znači da smo mi protiv povećanja minimalca. Povećali bismo najnižu platu i u većem iznosu da za to imamo mogućnosti” – kazao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.

Upravo zbog nepovoljnog položaja u kojem se nalaze, ističe Škrebić, poslodavci će ponovo od Vlade tražiti da smanji javnu potrošnju i oporezivanje rada i izmijeni Zakon o dječijoj zaštiti.

“Na taj način možemo ispuniti uslove da minimalna plata raste u većem procentu. Nećemo odustati od onoga što nam je obećano, a jedno od tih obećanja je i izmjena Zakona o dječijoj zaštiti. Insistiraćemo da odsustvo sa posla tokom porodiljskog bolovanja plaća Vlada u bruto iznosu, jer ona treba da brine o natalitetnoj politici, a ne poslodavci” – naveo je Škrebić.

Najniža plata biće glavna tema sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta RS zakazane za 19. oktobar. Rok za određivanje minimalca je kraj godine.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović rekao je ranije da je cilj javnih rasprava da se vidi koji su nedostaci uočeni u primjeni Zakona o radu.

“Ako bude procijenjeno da određenu odredbu u zakonu treba mijenjati i da u praksi nije pokazala punu efikasnost, onda postoji spremnost da to korigujemo” – istakao je Savanović.

Iako je Projekat zapošljavanja mladih (YEP) u saradnji sa Unijom udruženja poslodavaca analizirao novi Zakon o radu, analiza nije preuzeta od strane Udruženja poslodavaca jer nisu bili spremni da stanu iza stavova stručnog tima YEP, ali je analiza preoznata kao kvalitetna strane od Vijeća stranih investitora, te je uključena u FIC bijelu knjigu. Veliki broj preporuka koji je tada dat kroz analizu se pokazuje kao ispravan, te se ponovo aktuelizuje rad na zakonu. 

PODIJELI