Klubovi za traženje posla u modelu rada sa klijentima Službe za zapošljavanje Irske

0
1105

Strategija Irske u smanjenju dugotrajne nezaposlenosti je bila radikalna promjena i tranzicija iz pasivnog u aktivni sistem socijalne zaštite. Vlada je kreirala program “Pathways to Work” koji kombinira reforme u sistemu socijalne zaštite, socijalnih davanja, programa zapošljavanja i usluga za klijente javne službe za zapošljavanje. 

Pored toga, osnovan je Savjet tržišta rada kojeg čine eksperti za javne politike i poslodavce, a koji nudi savjete i usmjerava implementaciju gore navedenog programa. Jedna od najvažnijih inovacija koje su predložili 2014. je Povelja o zapošljavanju i aktivaciji mladih kojom se poslodavci koji su članovi Savjeta obavezuju garancijom da najmanje 50% kandidata koji se pozivaju na razgovor za posao moraju biti na evidenciji nezaposlenih. 

Ključni element programa je bio razvoj novih usluga javnih službi za zapošljavanje, koji predstavljaju kombinaciju neprofitnih i privatnih pružatelja usluga. To je značilo da su se integrisale tri odvojene mreže javnih službi, procesi evidentiranja u jedan kombinovani sistem. Ovu reformu je pratila reorganizacija postojećih aktivnih mjera zapošljavanja i lokalnih ureda (biroa) i uvođenje usluga za dugotrajno nezaposlene osobe koje su pružale službe iz privatnog sektora (npr. privatne agencije ili konsultantske kompanije).

Od 2012 do 2016 pristupilo se kreiranju Intreo mreže (kombinacija aktivnih i pasivnih mjera), te su se osposobili i “premjestili” mnogi zaposlenici koji su radili na tzv. “prvoj liniji” ili prilagođeno bh.kontekstu, na poslovima evidencije (šalter) za zahtjevnije poslove rada sa klijentima.

Danas kada nezaposlena osoba želi primati naknadu za nezaposlenost u Irskoj, mora popuniti upitnik za profiliranje, kojim se određuje njegova vjerovatnost da će u roku od 12 mjeseci se integrisati na tržište rada, te se nezaposlena osoba dogovori o zajedničkim obavezama i odgovornostima. Komparacije radi, u okviru Reformskog paketa, savjetodavac zajedno sa nezaposlenom osobom izrađuje individualni plan zapošljavanja kojim se profilira nezaposlena osoba, u okviru kojeg se definišu koraci u Planu traženja posla i potpisuju ga obje strane. Dalji rad sa tom nezaposlenom osobom i vrijeme susreta određuje tzv. PEX rejting. Klijenti sa visokim rejtingom (pozitivnim) se podstiču da odmah traže posao i nisu u obavezi da dolaze na savjetodavni intervju narednih 6 mjeseci. Klijenti sa umjerenim rejtingom dolaze 1-2-1 intervju svaka 3 mjeseca, što je zatim povećano na savjetovanje svaka dva mjeseca (od augusta 2016). Klijenti niskog rejtinga dolaze kod savjetodavca svaki mjesec (od augusta povećano na dva susreta mjesečno). Isti proces trijaže (profiliranje nezaposlenih) je zastupljen u modelu rada Reformskog paketa, a kojeg implementira Služba u Kantonu Sarajevu, te Tuzlanskom kantonu, Hercegoačko-neretvanskom, Bosansko-podrinjskom, Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske, ali i ostale službe će slijediti iste principe rada imajući u vidu kredit Svjetske banke i indikatore koji su vezani na rezultate rada sa nezaposlenima osobama. Unutar 12 mjeseci savjetovanja sa klijentima savjetodavac ih može uputiti u Klub za traženje posla, osposobljavanje (obuke, treninzi), programi sticanja radnog iskustva itd. 

Ova reforma je u Irskoj doprinijela povećanju savjetodavaca na 700, te je smanjen omjer klijenata sa 1:800, na 1:500 (jedan savjetodavac je odgovoran za 500 nezaposlenih), iako se uvijek može dobiti dodatna asistencija ukoliko to specifični proces aktivacije zahtjeva. Nakon prvih rezultata odlučeno je da se iskoriste potencijali privatnog sektora kao što je to slučaj u Velikoj Britaniji, a što je značilo da su na teren doveli dodatnih 1000 savjetodavaca (case workers=savjetodavac, saradnik za rad sa klijentima). 

Za one klijente koji ne pronađu posao nakon 12 i 24 mjeseca osigurana je podrška lokalnih ureda, i najviše Klubova za traženje posla, zatim aktivacijskih šema za zapošljavanje ili programa kojeg implementiraju lokalne zajednice. 

Podsjećamo da je Klub za traženje posla jedna od najučestalijih aktivnih mjera koje provode javne službe u Evropi, te je zapravo sve službe provode iako ne sve pod istim imenom. Projekat zapošljavanja mladih (YEP) uz podršku Vlade Švicarske je koncem 2011.g. pilotirao ovu mjeru u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske i Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, da bi je kasnije kroz diseminaciju proširio u dodatnih 25 biroa. Screenshot 2017-01-30 10.04.09

Izvor: PEStoPES Dialogue/yep

PODIJELI